Sterilizacija ljubimaca u našoj zemlji je i dalje pomalo tabu tema koju prate razne zablude. U mnogim zemljama svijeta ovaj hirurški zahvat je obaveza svakog odgovornog vlasnika, koji vodi računa o zdravlju svog ljubimca. Pojasnićemo koje su prednosti sterilizacije, kada je pravo vrijeme za sterilizaciju, kako ona utiče na zdravlje ljubimca i kako na ovaj način kontrolisati razmnožavanje kako bi se smanjio broj napuštenih životinja.

I sterilizacija i kastracija su u prošlosti bili apsolutno neprihvatljivi, a jos i danas su na glasu kao nehumani postupci. Pojedini vlasnici kućnih ljubimaca imaju dilemu oko dobrobiti ovih postupaka i teško se odlučuju na njih zbog sažaljenja prema životinji, ali i uvriježenog mišljenja da na ovaj način životinja pati jer joj je uskraćena prirodna potreba za reprodukcijom. Istina je da sterilizacija i kastracija ograničavaju polni nagon životinje.

Ali ovi postupci sa sobom nose i brojne zdravstvene prednosti, pozitivne promjene u ponašanju životinja, ali i rješavaju vrlo važno pitanje nekontrolisane reprodukcije, čija je posljedica nedopustivo veliki broj napuštenih životinja.

Zašto odgovorno vlasništvo podazumijeva sterilizaciju ljubimca?

Svaki vlasnik koji ne planira da pari svog ljubimca i nema odgajivačnicu treba da ga steriliše. Kontrolisano razmnožavanje igra ključnu ulogu u broju napuštenih pasa i mačaka na ulicama. U Americi npr. se svake godine eutanazijom usmrti preko 10 miliona pasa i mačaka jer su azili prenatrpani, a ne postoji dovoljan broj ljudi koji bi usvojili napuštene životinje ili lutalice rođene na ulici. Jedna napuštena nesterilisana mačka koja ima mačiće i čiji mačići imaju mačiće u svom reproduktivnom ciklusu „odgovorna je“ za dolazak na svijet 40.000 mačića. Jedna kuja sa štencima, čiji će štenci kasnije imati mladunce „odgovorna je“ u svom reproduktivnom ciklusu za dolazak na svijet oko 20.000 štenaca. Rezultat je veliki broj životinja na ulici za koje je nemoguće naći dom, a to onda stvara dodatne probleme, kao sto je bezbjednost građana, širenje zaraznih bolesti itd.

Koji uzrast je najbolji za sterilizaciju?

Najbolji uzrast za sterilizaciju je prije nego što životinja dostigne polnu zrelost. Veterinari i stručnjaci tvrde da je idealno vrijeme za ovaj hirurški zahvat kada ljubimac napuni šest mjeseci. Operacija se vrši pod opštom anestezijom i zato je važno da pas ili mačka budu dovoljno odrasli, razvijeni, jaki i potpuno zdravi kako bi se uspešno probudili i oporavili od anestezije.

Sterilizacija ženki:

Sterilizacija ženki – ovariohisterektomija se radi pod punom anestezijom i obuhvata odstranjivanje jajnika i materice. Hiruški rez se ušiva, a životinja istog dana ide kući. Skidanje konaca se vrši poslije 12-14 dana. Ženke je najbolje sterilisati prije prvog ili neposredno poslije prvog tjeranja. Ako se sterilizacija obavi prije prvog tjeranja mogućnost pojave tumora mliječnih žlijezda svodi se na 1%, a ako se sterilizacija obavi poslije prvog tjeranja rizik od pojave tumora se povećava na 25%. Sterilizacija starijih ženki ne sprječava pojavu malignih tumora već samo onemogućava razmnožavanje, stoga je važno reagovati na vrijeme kako bi pas ili mačka kasnije u zrelom dobu imali što manje šansi za razvoj karcinoma mliječnih žlijezda, materice ili jajnika.

Kastracija mužjaka

Drugi naziv za sterilizaciju mužjaka je kastracija. Ovaj hirurški zahvat uključuje uklanjanje polnih hormona i ćelija sperme, odnosno testisa. Riječ je o vrlo malom rezu koji kod mačora npr. zaraste bez ušivanja, dok je kod pasa potrebno nekoliko šavova. Iako se sterilizacija vrši pod opštom anestezijom, ljubimac može istog dana da ide kući. Konci se skidaju za 12 dana, kad rana dobro zaraste, a fizičku aktivnost i šetnje u tom periodu treba svesti na minimum. Najbolji uzrast za sterilizaciju mužjaka je između 5. i 9. mjeseca života, prije nego što krenu da urinom obilježavaju teritoriju.

Vezano za idealni period sterilizacije, postoje teorije koje govore da ženka treba imati barem jedno leglo prije kastracije. To je apsolutno netačna tvrdnja. Naime, što je duži period odgađanja kastracije to je veća opasnost kasnijih bolesti i komplikacija. Osim toga mlade životinje puno jednostavnije i lakše podnose anesteziju i samu operaciju. Uklanjanjem testisa rizik za razvoj raznih oblika raka kod mužjaka sveden je na minimum. Ovim postupkom smanjuje se rizik od raznih poremećaja, infekcija i proširenja prostate.

Pitanje koje postavljaju mnogi vlasnici pasa je sljedeće; Hoće li ovaj postupak uticati na ponasanje i osobine mog psa?

Neophodno je napomenuti da kastracija neće ni na koji način uticati na karakteristike ili raspoloženje psa, kao ni na njegove radne i sve ostale sposobnosti. Odstranjivanjem testisa kod mužjaka se smanjuje lučenje muškog polnog hormona, testosterona, čime će se eliminisati svi oblici ponašanja vezani za djelovanje ovog hormona npr. obilježavanje prostora, lutanje, agresivnost.

Djelovanjem testosterona pas urinom obilježava prostor kako bi naglasio suparnicima vlastitu prisutnost na određenoj teritoriji. Kastracija će ublažiti nagon za obilježavanjem prostora.

Lutanje, vođeni polnim nagonom mužjaci napuštaju dom u potrazi za ženkom, što predstavlja popriličan rizik za zdravlje ali i za život jer životinje tokom avantura mogu biti povrijedjene.

Agresivnost, kada osjete miris ženke u tjeranju, mužjaci su skloni agresivnom ponašanju te dolazi do sukoba između dva ili više mužjaka.

Ostale neželjene pojave: lavež i zavijanje, razdražljivost, obolijevanje od raznih polnih bolesti.

Ako svom ljubimcu želite osigurati sretan, zdrav, kvalitetan i dug život, vrlo dobra odluka će biti sterilizacija ili kastracija.

dr vet.med. Vladimir Ilić